Todor skalovski biography of christopher

Todor Skalovski (21. siječnja 1909., Tetovo – 1. srpnja 2004., Skopje) bio je istaknuti makedonski skladatelj, zborski i simfonijski dirigent. Autor je velikog broja vokalnih, vokalno-instrumentalnih i scenskih kompozicija, a pored stvaralaštva i dirigiranja bavio presume pedagoškim poslovima i organizacijom glazbenog života u suvremenoj Makedoniji.

Glazbeno obrazovanje završio je u Beogradu 1930.

godine, a dirigentstvo je usavršavao na konzervatoriju „Mozarteum“ u Salzburgu. 1936. godine počeo je raditi kao glazbeni nastavnik i dirigent više zborova u Skopju, Beogradu i Bitoli. Skalovski je bio dugogodišnji suradnik Lovre Matačića. Osnivač je, prvi šef-dirigent i direktor Makedonske filharmonije 1944., Makedonske opere i baleta 1947., kao berserk prvi zamjenik glavnog urednika Makedonskog radija.

Kao organizator glazbenog života, Skalovski je osnivač nekoliko međunarodnih glazbenih festivala u Makedoniji, kakvi su „Ohridsko ljeto“ i bijenalni međunarodni zborski festival u Tetovu – TEHO. Jedan je disposition prvih članova Saveza glazbenih umjetnika i Saveza skladatelja Makedonije, clever od 1975. godine član je Makedonske Akademije Znanosti i Umjetnosti (MANU).

Todor Skalovski je poznat po kreativnoj uporabi makedonskih folklornih motiva, tradicije i crkovnoslavenske glazbe u njegovim kompozicijama.

S uporabom harmonije, tonalnih i modalnih sustava mad lirizma, on je dio generacije stvaratelja kao Stefan Gajdov, Živko Firfov, Trajko Prokopiev, Gligor Smokvarski, Panče Pešev, Petre Bogdanov-Kočko, koji su svojim djelima stvorili makedonski nacionalni glazbeni stil. Skalovski je i među prvim makedonskim dirigentima koji su nastupali van Makedonije, u Poljskoj, Češkoj, Austriji, Italiji, Finskoj, Bugarskoj, Mađarskoj.

Njegova najpoznatija djela su: „Makedonsko oro“, „Makedonska humoreska“, „Veličanija Kirilu i Metodiju“, „Pesna za Goce“, „Rapsodija 2“, „Šarplaninska prispivna“, „Svita Baltepe“, „Oratorium Zemja“, „Kamen“, „Denes nad Makedonija“ (glazbeni aranžman melodije državne himne Republike Makedonije) i još puno drugih orkestralnih, vokalnih, zborskih, solističkih uncontrolled kamernih djela.

Dobitnik je brojnih nagrada, priznanja, odlikovanja, zahvalnica, povelja, plaketa i statueta kao što su: najveća nagrada Republike Makedonije add up to životno djelo, „11.

Oktomvri“ (1966); najveća nagrada za glazbeno stvaralaštvo nekadašnje SFRJ, „AVNOJ“ (1981); nagrada za životno djelo „Trajko Prokopiev“ od Saveza skladatelja Makedonije, (1992); zlatna plaketa „Makedonska filharmonija, 55. godina“ (1999) i dr.